JOŠ uvijek se sjećamo dana kada bi netko spomenuo riječ zeleno, a svi su automatski pretpostavili da se misli na boju koja se dobiva miješanjem žute i plave.

Ta pretpostavka više nije točna, a termin “zeleno” poprimio je savim novo značenje.

Što se dogodilo? Društvo se promijenilo. Nekako smo prestali biti bitni samo i isključivo sebi te smo odlučili promisliti o onome što smo još donedavno shvaćali “kao neki tamo problem”. Očuvanje i njega okoliša postala je način života, a eko-karika koja je svakim danom sve veća i veća, broji jako puno članova različitog profila – od interijerista i arhitekata, modnih dizajnera, velikih tvrtki i kompanija, kuhara, automobilske industrije…pa sve do običnog čovjeka koji svakodnevno u svoja četiri zida nastoji kućanskim radnjama pripomoći toj velikoj misiji koja nas se svih tiče. Jer ipak je riječ o sudbini Zemlje čiji smo svi stanovnici.

’’Što točno znači biti ekološki osviješten, tema je o kojoj bi se dalo pisati na stotine stranica, a kako smo mi ipak prostorno ograničeni, dotaknut ćemo se samo osnova.

Živjeti i raditi ekološki ne znači samo smanjenje otpada na odlagalištima, nego je u mnogim slučajevima i manje skupa opcija, a dizajneri interijera shvaćaju da ima mnogo načina da unutarnji dizajn bude ekološki.’’

Na čemu sve počiva? Naravno, na materijalima i to onim “zdravim”, prirodnim. Od takvih materijala najviše se u dizajnu interijera koristi drvo koje je, uz ostale prirodne građevinske materijale, kao što su trska, glina i kamen, najkvalitetniji građevinski materijal. Ono ima veoma povoljnan energetski balans, nema štetna zračenja, može biti jako trajno i po potrebi se reciklirati. Drvo je također i jedan od najzdravijih građevinskih materijala, pod uvjetom da je zaštićeno i obojeno zdravim sredstvima. Od vrsta posebice su popularni hrast, trešnja, breza, orah i bukva.

U posljednje vrijeme dizajneri sve više počinju shvaćati koje su prednosti starog drveta. Naime, staro drvo može potjecati s mnogih različitih mjesta, npr. od starog namještaja, srušenih kuća, čak i djelova starih čamaca. Ti komadi drveta se ostavljaju baš onakvi kakvi jesu, ne bruse se niti bojaju. Dizajneri koriste takvo drvo za izradu dekoracija kao i novih komada namještaja, ponajviše kuhinjskih stolova.

’’Spašavanje“ je općenito sve popularnije u ekološkom dizajnu. Uzimaju se postojeći komadi namještaja i ponovno upotrebljavaju. U nekim slučajevima takvi komadi postaju nešto drugo. Primjerice, dizajner može uzeti slomljeni stol, rastaviti ga i upotrijebiti to drvo za nešto drugo. Drugi dizajneri će možda uzeti “spašeni“ komad, prefarbati ga ili nanovo tapecirati i tako mu dati potpuno novi izgled.’’

Neki dizajneri čak upotrebljavaju i piljevinu u svom radu. U kombinaciji s ljepilom ili nečim sličnim, piljevina se može prešati u ivericu, od čega se može napraviti namještaj ili neki drugi dizajnerski elementi, npr. zrcala.

U posljednje vrijeme dizajneri sve više počinju shvaćati koje su prednosti starog drveta. Naime, staro drvo može potjecati s mnogih različitih mjesta, npr. od starog namještaja, srušenih kuća, čak i djelova starih čamaca. Ti komadi drveta se ostavljaju baš onakvi kakvi jesu, ne bruse se niti bojaju. Dizajneri koriste takvo drvo za izradu dekoracija kao i novih komada namještaja, ponajviše kuhinjskih stolova.